struka(e): botanika
ilustracija
PASKVICA, Solanum dulcamara

paskvica ili gorkoslad (Solanum dulcamara), polugrm iz porodice pomoćnica (Solanaceae) s puzavim podankom i nadzemnom, bridastom, golom ili dlakavom, u donjem dijelu odrvenjelom, često povijenom ili poleglom stabljikom. Listovi su cijela ruba, gotovo goli ili gusto dlakavi, široko lancetasti ili jajasto duguljasti, pri dnu srcoliki ili razdijeljeni u 1 ili 2 isperka. Zgnječeni imaju miris po miševima. Cvjetovi su ljubičasti, rijetko bijeli, a plodovi crvene bobe. Cijela je biljka otrovna, a osobito nezreli plodovi, zbog sadržaja alkaloida solanina, solaneina i solanidina, te glikozida kao saponin, dulkamarin i do 10% tanina. U pučkom se ljekarništvu primjenjivala već od srednjeg vijeka protiv gihta, lišajeva i kožnih čireva. Velika je opasnost od otrovanja paskvicom, osobito ako se pojedu bobe. Paskvica je raširena u Europi, Aziji i sjevernoj Africi, a prenesena je u Sjevernu Ameriku. Rasprostranjuju ju ptice, a raste najčešće u vlažnim šikarama, živicama, na šumskim čistinama, uz rubove šuma, uz obale potoka i rijeka. U Hrvatskoj je također raširena od nizina do gorskih područja.

Citiranje:

paskvica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 9.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/paskvica>.